Psi nas \u010desto iznenade svojom sposobno\u0161\u0107u da \u201eosjete\u201c kada smo sretni, tu\u017eni, upla\u0161eni ili ljuti. Sada je novo istra\u017eivanje oti\u0161lo korak dalje i pokazalo da se razli\u010dite ljudske emocije mogu prepoznati i u aktivnosti pse\u0107eg mozga.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Be\u010du i saradni\u010dkih institucija prou\u010davali su reakcije pasa na fotografije ljudskih lica s razli\u010ditim emocionalnim izrazima. Rezultati pokazuju da psi ne reaguju na sva ljudska lica na isti na\u010din te da njihov mozak mo\u017ee razlikovati pojedine emocionalne izraze.<\/p>\n\n\n\n
Odavno je poznato da psi pa\u017eljivo prate ljude i koriste razli\u010dite signale kako bi procijenili \u0161ta se oko njih doga\u0111a. U tome im ne poma\u017eu samo glas i govor tijela, ve\u0107 i izrazi na\u0161eg lica.<\/p>\n\n\n\n
Ranija istra\u017eivanja ve\u0107 su pokazala da psi mogu razlikovati emocionalne izraze na ljudskim licima. Me\u0111utim, novo istra\u017eivanje donosi va\u017ean dodatak: nau\u010dnici su pratili aktivnost pse\u0107eg mozga kako bi utvrdili kako se razli\u010dite emocije obra\u0111uju.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, nije se samo posmatralo kako se pas pona\u0161a kada vidi nasmijanu ili ljutu osobu. Istra\u017eiva\u010di su poku\u0161ali zaviriti direktno u mozak psa.<\/p>\n\n\n\n
U prvom dijelu istra\u017eivanja osam pasa posmatralo je fotografije nepoznatih ljudi sa sretnim i neutralnim izrazima lica dok je njihova mo\u017edana aktivnost pra\u0107ena pomo\u0107u funkcionalne magnetne rezonance, odnosno fMRI metode.<\/p>\n\n\n\n
Kada su psi gledali nasmijana lica, poja\u010dana aktivnost zabilje\u017eena je u podru\u010djima mozga povezanima s vizuelnom i socijalnom obradom, kao i nagradom.<\/p>\n\n\n\n
Posebno su zanimljivi temporalni korteks i kaudatno jezgro. Aktivnost kaudatnog jezgra mo\u017ee ukazivati na to da nasmijano ljudsko lice za psa ima odre\u0111enu pozitivnu emocionalnu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n
To mo\u017ee pomo\u0107i objasniti za\u0161to psi \u010desto posebno pozitivno reaguju na osmijeh, vedar izraz lica i prijateljsku komunikaciju.<\/p>\n\n\n\n
U drugom dijelu istra\u017eivanja u\u010destvovalo je 12 pasa. Njima su prikazane fotografije nepoznatih ljudi sa \u010detiri razli\u010dita izraza lica: sretnim, tu\u017enim, upla\u0161enim i ljutitim.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di su zatim pomo\u0107u ma\u0161inskog u\u010denja analizirali obrasce aktivnosti u pse\u0107em mozgu.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su pokazali da je aktivnost mozga omogu\u0107ila razlikovanje sretnih lica od negativnih emocionalnih izraza. Jo\u0161 zanimljivije, kada su nau\u010dnici analizirali aktivnost cijelog mozga, prona\u0161li su razli\u010dite obrasce koji su omogu\u0107ili razlikovanje straha od tuge i ljutnje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Psi, me\u0111utim, nisu jednako uspje\u0161no razlikovali tugu i ljutnju. To sugeri\u0161e da sposobnost pasa da prepoznaju ljudske emocije nije jednostavno pitanje \u201esretno ili tu\u017eno\u201c, ve\u0107 da njihov mozak mo\u017ee obra\u0111ivati razli\u010dite emocionalne signale na slo\u017eeniji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Psi su kroz hiljade godina \u017eivota uz ljude razvili izuzetnu sposobnost \u010ditanja na\u0161ih signala. Oni posmatraju lice, prate govor tijela, slu\u0161aju ton glasa, a koriste i njuh kako bi prikupili informacije o \u010dovjeku.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga pas mo\u017ee reagovati druga\u010dije kada mu se pribli\u017eimo nasmijani, kada govorimo povi\u0161enim tonom ili kada se pona\u0161amo zabrinuto.<\/p>\n\n\n\n Novo istra\u017eivanje pokazuje da u toj komunikaciji va\u017enu ulogu mo\u017ee imati i na\u010din na koji pas obra\u0111uje na\u0161e izraze lica u mozgu.<\/p>\n\n\n\n To je posebno zanimljivo za vlasnike pasa jer pokazuje koliko je va\u017eno obratiti pa\u017enju ne samo na rije\u010di koje koristimo ve\u0107 i na na\u010din na koji ih izgovaramo, na\u0161 izraz lica i govor tijela.<\/p>\n\n\n\n Ipak, rezultate istra\u017eivanja ne treba tuma\u010diti kao dokaz da psi razumiju ljudske emocije na potpuno isti na\u010din kao ljudi.<\/p>\n\n\n\n Kada ka\u017eemo da pas mo\u017ee razlikovati strah, ljutnju ili tugu, to ne zna\u010di nu\u017eno da on te emocije razumije kao \u010dovjek. Istra\u017eivanje pokazuje da razli\u010diti emocionalni izrazi izazivaju razli\u010dite obrasce aktivnosti u njegovom mozgu.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, psi u svakodnevnom \u017eivotu ne posmatraju samo na\u0161e lice. Oni istovremeno koriste informacije iz glasa, pokreta tijela, mirisa i cjelokupnog pona\u0161anja osobe. Nau\u010dnici planiraju dodatno istra\u017eivati upravo na\u010din na koji psi kombinuju sve ove informacije.<\/p>\n\n\n\n Jedan od zanimljivijih rezultata istra\u017eivanja jeste posebno sna\u017ena reakcija pse\u0107eg mozga na nasmijana lica.<\/p>\n\n\n\n To ima smisla ako uzmemo u obzir svakodnevni odnos pasa i ljudi. Osmijeh je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih pozitivnih signala koje ljudi koriste u me\u0111usobnoj komunikaciji, pa su psi kroz \u017eivot uz ljude mogli razviti posebnu osjetljivost na takve izraze.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di smatraju da ova sposobnost mo\u017ee biti povezana s dugotrajnim zajedni\u010dkim razvojem ljudi i pasa i njihovom potrebom da me\u0111usobno razumiju pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n Rezultati istra\u017eivanja mogu biti zanimljivi i u svakodnevnom radu sa psima.<\/p>\n\n\n\n Kada u\u010dimo psa novoj naredbi, \u017eelimo da mu komunikacija bude jasna i dosljedna. Osim rije\u010di, pas prati na\u0161 izraz lica, dr\u017eanje tijela i ton glasa.<\/p>\n\n\n\n Zato smiren i pozitivan pristup mo\u017ee biti mnogo korisniji od ljutnje i zastra\u0161ivanja. Pozitivna komunikacija mo\u017ee pomo\u0107i psu da lak\u0161e pove\u017ee odre\u0111eno pona\u0161anje s nagradom i prijatnim iskustvom.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje tako\u0111e podsje\u0107a na ne\u0161to \u0161to mnogi vlasnici pasa ve\u0107 intuitivno znaju: pas ne slu\u0161a samo ono \u0161to mu govorimo \u2013 on pa\u017eljivo prati i kako to govorimo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nova saznanja o pse\u0107em mozgu dodatno pokazuju koliko je slo\u017een odnos izme\u0111u \u010dovjeka i psa.<\/p>\n\n\n\n Psi ne prate samo na\u0161e naredbe. Oni posmatraju na\u0161e lice, slu\u0161aju glas, prate pokrete i koriste njuh kako bi prikupili informacije iz okoline. Njihov mozak zatim sve te signale koristi za dono\u0161enje odluka o tome kako \u0107e reagovati.<\/p>\n\n\n\n Novo istra\u017eivanje pokazuje da psi mogu razlikovati odre\u0111ene ljudske emocionalne izraze i da se te razlike mogu vidjeti u aktivnosti njihovog mozga. Posebno je zanimljivo to \u0161to su nau\u010dnici prona\u0161li razli\u010dite obrasce aktivnosti povezane sa strahom, ljutnjom i tugom.<\/p>\n\n\n\n Zato sljede\u0107i put kada primijetite da vas pas pa\u017eljivo posmatra dok mu ne\u0161to govorite, mo\u017eda zaista poku\u0161ava razumjeti mnogo vi\u0161e od samih rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n Podijelite svoje iskustvo s nama. \ud83d\udc36\u2764\ufe0f<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/strong> istra\u017eivanje objavljeno u nau\u010dnom \u010dasopisu iScience<\/em>, uz izvje\u0161taje Univerziteta u Be\u010du i Reutersa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Psi nas \u010desto iznenade svojom sposobno\u0161\u0107u da \u201eosjete\u201c kada smo sretni, tu\u017eni, upla\u0161eni ili ljuti. Sada je novo istra\u017eivanje oti\u0161lo korak dalje i pokazalo da se razli\u010dite ljudske emocije mogu prepoznati i u aktivnosti pse\u0107eg mozga. Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Be\u010du i saradni\u010dkih institucija prou\u010davali su reakcije pasa na fotografije ljudskih lica s razli\u010ditim emocionalnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14596,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"slim_seo":{"title":"Psi mogu prepoznati emocije na ljudskom licu \u2013 evo \u0161ta ka\u017ee novo istra\u017eivanje - Petmark Magazin","description":"Psi nas \u010desto iznenade svojom sposobno\u0161\u0107u da \u201eosjete\u201c kada smo sretni, tu\u017eni, upla\u0161eni ili ljuti. Sada je novo istra\u017eivanje oti\u0161lo korak dalje i pokazalo da se"},"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"_slim_seo_primary_term_category":0,"_slim_seo_primary_term_post_tag":0,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[60,43],"tags":[],"class_list":["post-14595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istrazivanja","category-pas"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Psi-mogu-prepoznati-emocije-na-ljudskom-licu-\u2013-evo-sta-kaze-novo-istrazivanje.webp","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14595"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14597,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14595\/revisions\/14597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/petmark.ba\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Za\u0161to je ovo va\u017eno za odnos \u010dovjeka i psa?<\/h2>\n\n\n\n
Psi mo\u017eda ne razumiju emocije ba\u0161 kao ljudi<\/h2>\n\n\n\n
Osmijeh mo\u017ee biti va\u017ean signal psima<\/h2>\n\n\n\n
\u0160ta ovo zna\u010di za vlasnike pasa?<\/h2>\n\n\n\n
Psi nas mo\u017eda razumiju bolje nego \u0161to mislimo<\/h2>\n\n\n\n
\u0160ta mislite \u2013 prepoznaje li va\u0161 pas kada ste sretni, tu\u017eni ili ljuti?<\/h3>\n\n\n\n